Nedugo nakon prvog povijesnog leta braće Wright, 1903. godine, u Zagrebu 1909. godine izgrađeno je zrakoplovno uzletište između Selske ceste i potoka Črnomerec. U to je vrijeme više pionira zrakoplovstva pokušalo izraditi letjelice i s njima letjeti, a prvi skromni letovi uspjeli su inženjeru Slavoljubu Penkali na dvokrilcu vlastite proizvodnje. Bilo je to 23. lipnja 1910 godine. Krajem listopada iste godine 15 metara dugi i 250 metara visoki let ostvario je i mehaničar Dragutin Novak, a za mjesec dana pred zadivljenom zagrebačkom publikom uspješno je poletio i Edvard Rusjan.

Značajan događaj bilježi se godine 1927. kad je Charles Lindbergh, nakon svog uspješnog leta preko Atlantika, sletio u Zagreb na Zračnu luku Borongaj.

 Prvi zrakoplov na redovnoj domaćoj liniji slijeće na Zračnu luku Borongaj 15. veljače 1928. godine. Zračna luka Lučko postaje 1. travnja 1947. odredište za domaće letove, a međunarodni letovi počinju iste godine. Najveći promet na Zračnoj luci Lučko zabilježen je 1959. godine. Te godine, civilni zrakoplovi prevezli su 167.000 putnika i 1.500 t robe.
 Zračna luka Zagreb na sadašnjoj lokaciji otvorena je 20. travnja 1962. godine. Tada je posjedovala betonsku stazu duljine 2.500 m, paralelnu rulnu stazu, putničku zgradu površine 1000 m2, parkirni prostor za 5 manjih zrakoplova i razne manje servisne objekte.
Godine 1966. izgrađena je nova putnička zgrada površine 5000 m2, platforma je proširena na 60.000 m2, izgrađena je moderna upravna zgrada s kontrolnim tornjem za potrebe regionalne kontrole leta, te niz drugih servisnih i pratećih objekata.

Rekonstrukcija poletno-sletne staze i njeno produljenje na 3.250 m, obavljeno je 1974. godine. Zadnja rekonstrukcija betonskog kolnika i asfaltnog dijela poletno-sletne staze dovršena je 2010. godine, povećana je nosivost kolnika i omogućeno korištenje za prognozirani promet slijedećih 20, odnosno 30 godina.

Uz investicije u infrastrukturne objekte, investiralo se i u održavanje i estetsko uređenje pročelja i interijera putničke zgrade, kao i okoliša Zračne luke Zagreb.

Zračna luka Zagreb ima definiran dugoročni plan razvoja, tzv. Master plan, do 2030. godine. Takav plan postao je neminovnost budući da se zračni promet iznimno brzo razvija, a Hrvatska, kao buduća članica EU,u svakom slučaju želi imati svoje sigurno mjesto u europskoj prometnoj mreži. Master Plan Zračne luke Zagreb predviđa gradnju nove putničke zgrade s pripadajućom stajankom za zrakoplove, novom pristupnim prometnicama iz Zagreba, s parkiralištima, pratećom infrastrukturom.

Zasigurno je da će Zračna luka Zagreb, kao glavna zračna luka Hrvatske koja opslužuje glavni grad, i dalje biti nositeljica redovitoga međunarodnog i domaćeg zračnog prometa.